HIPERION

Samo opušteno i budi ono što jesi
 
PrijemPrijem  PortalliPortalli  KalendarKalendar  FAQ - Često Postavljana PitanjaFAQ - Često Postavljana Pitanja  TražiTraži  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  

Share | 
 

 Egipatska mitologija

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:37 pm

1. MIT

• u bajci, pjesmi i sl. izražena tvorevina predznanstvenog i fantazijom prožetog (obično magično-religionznog) mišljenja, kojom narod na primitivnom stupnju razvitka objašnjava postanak prirodnih bića i pojava

2. MITOLOGIJA

• skup mitova i legendi o božanstvima, polubogovima i herojima određene etničke skupine
• znanost, koja sistemski sakuplja i proučava sadržaj, oblik, značenje i podrijetlo mitova
• s obzirom na tematiku, mitologija obuhvaća legende o djelima bogova, polubogova i heroja, mitove o vječnoj borbi između svjetla i tmine

3. EGIPTOLOGIJA

• nauka koja proučava jezik, kulturu i starine starog Egipta
• počinje krajem XIX. st i u bliskoj su vezi sa dešifriranjem hijeroglifa (uzgred budi rečeno, prvi ih je dešifrirao Francuz J.F. Champolin)
• poznati egiptolozi: A. Mariette, H. Brugsch, J. Dumischen, G. Maspero...
• J. J. Morgan  posebno zaslužan za istraživanje prethistorije doba Egipta
• A. Erman  posebno zaslužan za proučavanje starog egipatskog jezika

4. EGIPATSKA MITOLOGIJA

• prema egipatskoj mitologiji, u središtu stoji sunčano bogatsvo (Ra), a postoji još i niz drugih božanstava (Ptah, Horus, Set, Oziris...)
• vjerovanje u prekogrobni život  balzamiranje mrtvaca; mumije
• kult mrtvih dovodi do gradnje velikih faraonskih grobnica, pa se u vezi hramova i grobnica razvija i likovna umjetnost (kipovi, reljefi)
• grade se i monumentalne piramide, a mrtvace se pokapa sa zlatom i ostalim blagom uz velike rituale
• najvažnija stvar u egipatskoj mitlogiji je vjerovanje u život poslije smrti – čak su se i za života pripremali za to


Egipatska mitologija, sa svojim brojnim spominjanjima prirodnih pojava i prirodnih božanstava, odražava jedinstven egipatski geografski i prostorni kontekst i posvemašnju ovisnot zemlje o dvjema životodavnim silama – rijeci Nilu i toplini Sunca. Dolina Nila, u vrijeme nastajanja egipatske historije izdvojena od provala naroda i vanjskih utjecaja, bila je kolijevkom jedinstvene civilizacije. Mitovi su se javili u sredini u kojoj su vladale snažne suprotnosti, što je Egipćanima neprestano podsjećalo na naporednost života i smrti.

Tijekom više od 3000 godina civilizacija Egipćana – njezina temeljna poimanja, političke ustanove, vjerski i umjetnički oblici – nije se bitno mijenjala. Najznačajnija razdoblja su: Stara, Srednja i Nova Država. Nakon slabljenja nove države počinje postupno slabljenje Egipta.

Religija je bila duboko ukorijenjena u povijesnom razvoju zemlje. Egipat se sastojao od mnogo odvojenih plemena, a svako je imalo svoje lokalno božanstvo., a 3100. g. pr. Kr. nekoć lokalna božanstva Sjevera i Juga su se ujedinila u državni Panteon.

Mitovi o postanku
Razvila su se tri značajna vjerska središta: Heliopolis, Memfis i Hermopolis, i bila su tri mita o postanku svijeta.

Kult Sunca
U razdoblju Stare države razvio se službeni Kult Sunca. Sa slabljenjem kraljevske moći Kult Sunca je oslabio, Raov je je utjecaj bio velik, kojeg je kasnije Oziris oslabio.
Kasnije je «stvoren» veliki državni bog Amon-Ra.
Ali Kult Sunca je zbog udaljenosti običnom puku ostao kraljevskim i državnim kultom.

Kraljevi i Svećenici
Hram se nije smatrao mjestom zajedničkoh obožavanja, već Kućom kip. Svećenicima je bio zadatak da obavljaju određene obrede za bogove i u pojedinim prilikama za preminule te za kraljeve proglašene bogovima.
Na bogove se gledalo kao na bića sa ljudskim potrebama: trebala im je hrana, piće, odjeća, odmor... a sve im je to pružano u hramovima tijekom dnevnih obreda. Prizori obreda mogu se vidjeti i danas jer ukrašavaju zidove hramova.
Teoretski, samo se kralj mogao približiti bogu, a vjerovalo se da je svaki kralj sin svoje majke, Velike kraljevske supruge, po volji vrhovnoh državnog boga. No, svaki je svećenik obavljao dnevne obrede.
Kako se dnevno obavljanje obreda za bogove temeljilo na pojmu razmjene, to se vjerovalo da ono osigurava kraljevu pobjedu nad neprijateljima.

Otok postanka
Vjeruje se da se tu bog prvi put pojavio na Zemlji i sagrađen mu je zaklon od trstike. Kasnije se nadogradio.
Prvotno svetište bila je koliba koja je predstavljala priprost zaklon za kultnu statuu

Mitovi i svetkovine
Izuzev mitologije koja opsiuje porijeklo hramova, razvile su se različite pripovijesti u vezi sa svetkovinama priređenim u čast bogova.

Rođenje i sudbina
Mitovi o osobnim božanstvima nisu tako slikoviti. Bilo je božanstava koja su se natjecala u sudbinu pojedinaca (Shai, Meškent, Renenet...)

Pobjeda smrti
Iako su rođenje i s njime povezane opasnosti predstavljali polje brojne magijske i relogiozne djelatnosti, egipatsku svijest je najviše zaokupljala smrt.

Na smrt se gledalo kao na prekid života, prepreku preko koje čovjek mora prijeći da bi dosegao vječnost.

S razvojem izuzetno profinjenog i složenog društva, poglavari ranih zajednica pokapani su u razrađenije groboe od narednih opeka koji su bogato opremani.

Razvilo se vjerovanje da tijelo pojedicna treba sačuvati nakon smrti. Kada bi Kralj umro on bi išao do svog oca Ra-a, boga Sunca, a njegova piramida se smatralo uzletištem ili nekom vrstom kraljeva pristupa na Nebo.

Pokušaji svećenika da usklade i osmisle različita poimanja zgrobnog života nikad nisu polučili posvemašnjim uspjehom, niti su bili naširoko prihvaćeni.
Sudnji dan

Nakon što bi pogrebni odredi bili uspješno dovršeni, pokojnik bi se pojavio pred sudom ispred 42 božja prisjednika, pred mnogim drugim bogovima i Ozirisom, velikim Suncem podzemlja. Potvrdio bi čistoću svoje duše i «ispovijedio se».

Ako je potrebno, on će pokušati i prevariti bogove samo da postigne taj cilj. Nakon toga uslijedio je drugi dio suđenja, gdje bi se srce pokojnika stavljalo na jedan dio vage, a pero, simbol božice istine i pravednosti, na drugi dio vage. Ako bi bilo izjednačeno, pokojnik se proglašavao čistim od grijeha.

Ubojstvo Ozirisa
Oziris je bio oženjen Izidom, bio je čovječan kralj, dobar i mudar vladar, koji je Egipćanima dobio znanja iz poljodjelstva i unaprijedio umjestnost i zanate.

Set je bio ljubomoran na Ozirisa, pozvao ga na svečani ručak, a za nagradu svi gosti su lijegali u škrinju. No, kada je Oziris došao na red, i stao u nju, Setovi suučesnici zatvore škrinju, te ga baciše u rijeku.. Putujući mnogo milja, škrinja je na poslijetku doplovila u Biblos, na feničkoj obali.

Izida je krenula na put o potragu za mužem, pronašla ga u Biblosu, te vratila ga natrag u Egipat. Posthumno je zažela sina sa njim, međutim i dalje jos je prijetila opasnost od Set-a. Uz pomoć Neftis, sestre Ozirisa, uskrsunla je Ozirisa.

Kasnije se rodio Horus, koji se kasnije osvećuje Setu i ubija ga.

Na koncu Ozirisu je oprošteno svako zlo i vraćen je u život, ali ne kao živući kralj, već u novoj ulozi kralja i suca martvima u podzemnom svijetu.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:38 pm

EGIPATSKA MITOLOGIJA

• prema egipatskoj mitologiji, u središtu stoji sunčano bogatsvo (Ra), a postoji još i niz drugih božanstava (Ptah, Horus, Set, Oziris...)
• verovanje u zagrobni život  balsamovanje mrtvaca; mumije
• kult mrtvih dovodi do gradnje velikih faraonskih grobnica, pa se u vezi hramova i grobnica razvija i likovna umetnost (skulpture, reljefi)
• grade se i monumentalne piramide, a mrtvace su pokapavali sa zlatom i ostalim blagom uz velike rituale
• najvažnija stvar u egipatskoj mitlogiji je verovanje u život posle smrti – čak su se i za života pripremali za to


Egipatska mitologija, sa svojim brojnim spominjanjima prirodnih pojava i prirodnih božanstava, odražava jedinstven egipatski geografski i prostorni kontekst i sveobuhvatnu zavisnot zemlje o dvema životodavnim silama – reci Nilu i toplini Sunca. Dolina Nila, u vreme nastajanja egipatske istorije izdvojena od provala naroda i vanjskih utiecaja, bila je kolevkom jedinstvene civilizacije. Mitovi su se javili u sredini u kojoj su vladale snažne suprotnosti, što je Egipćane neprestano podsećalo na nepromenjivost života i smrti.

Tokom više od 3000 godina civilizacija Egipćana – njezina temeljna shvatanja, političke ustanove, verski i umetnički oblici – nije se bitno menjala. Najznačajnija razdoblja su: Stara, Srednja i Nova Država. Nakon slabljenja nove države počinje postupno slabljenje Egipta.

Religija je bila duboko ukorenjena u istorijskom razvoju zemlje. Egipat se sastojao od mnogo odvojenih plemena, a svako je imalo svoje lokalno božanstvo., a 3100. g. pr. Hr. nekad lokalna božanstva Severa i Juga su se ujedinila u državni Panteon.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:38 pm

Kraljice Egipta


Nefertiti

Puno ime ove lijepe žene drevnog Egipta je Neferti – iti – nefer - neferu – Iten, što bi po drevnom egipatskom dijalektu moglo značiti (Atonova najljepša ili Lijepa je Atonova ljepota, a neki to prevode i kao Dolazi lijepa žena Atonova). Ipak, Athumanunh je više voli jednostavno zvati Nefertiti. Nefertiti je žena faraona Aknatona (Amenofis IV. Aknaton) i kraljica Egipta. Nefretiti, vjerojatno nije bila kraljevskog podrijetla, ali je imala nevjerojatnu moć kao faraonova omiljena žena. Ona je prikazana na jednoj kamenoj bisti kao žena izdužena lica, dugog vrata, pravilnog nosa i velikih očiju. Ova prelijepa kraljica živjela je u vrlo teškom dobu prevrata u drevnom Egiptu, gdje u to doba vlada i opća kriza. Nefertiti je povremeno vladala Egiptom. Rodila je faraonu tri kćeri i pomajka je faraona Tutankhamona. Njezino ime, zajedno s Aknatonovim, izbrisano je sa svih spomenika, kako bi se što prije zaboravio pokušaj reforme s bogom Atonom. U šesnaestoj godini vladavine faraona Aknatona, Nefertiti jednostavno nestaje s pozornice zbivanja oko faraona Aknatona. U slijedeće dvije godine uz faraona pojavljuje se njegova majka Tija, a nakon nje Nefertitina kćer Meritaten, a potom i faraonova druga žena Kija. Ionako je mnogo toga oko vladavine faraona Aknatona ostalo nerazjašnjeno, pa izgleda da je Nefertiti napustila grad prijestolnicu Akhetaton i negdje se povukla. Nakon smrti Aknatona vladaju faraoni Aj, Semenkare i Tutankhamon. Athumanunhu se sve više čini da ovaj faraon lijepog lica i malo zaobljenih bokova, Semenkare, nije uopće ni postojao, već je to bila prerušena Nefertiti. Njezina grobnica pronađena je u blizini grobnice faraona Tutankhamona koji je Egiptom vladao u 14. stoljeću pr. K. Među mnoge indicije koje ukazuju na identitet lijepe kraljice, čije je lice unakaženo udarcima u lice nakon smrti, spadaju i labuđi vrat kojim se kraljica isticala, dvije naušnice koje je nosila u svakom uhu, obrijana glava, nakit te karakteristični ukras na glavi. Nefertiti je bila jedna od dvije egipatske kraljice za koje se sa sigurnošću zna da su nosile dvije naušnice u svakom uhu.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:38 pm

Set – veličanstveni ratnik, noćni lovac, bog zla

Set je brat Ozirisov, Horusov (Horus – Ur, stariji Horus), Izidin, te suprug i brat Neftide prelijepe. U početku Set je samostalno božanstvo Gornjeg Egipta i tijesno je vezan za kult vladara (faraona) Gornjeg Egipta. Kada se Egipat ujedinjuje, dakle prvim nastankom države, bog Set uklopljen je i u Heliopoljsku kosmogoniju gdje njegova uloga nije negativna, ali će s vremenom postati simbol zla, opasan za ljude, pa i same bogove. Kultno središte Seta u početku je u gradu Nubt (Ombos), Athumanunh ovaj grad naziva ponekad i Nagada, mada je priznat i poznat širom Egipta. U tekstovima piramida Set i njegov brat Horus – Ur pomažu bratu Ozirisu da se popne na Nebo i prijestolje. No, kasnije, poklonici Horusa – Ura sebe smatraju zaslužnim za ujedinjenje Egipta, pa Set mora dobiti negativnu ulogu. Taj tijek događaja kasnije je prenesen i u mitologiju koja nesporazume i sukobe drevnih vladara (faraona) opisuje kao sukobe između bogova. Završetkom arhajskog doba i početkom starog kraljevstva jača kult Raa, a poklonici Seta potisnuti su natrag na jug, bez obzira što su odigrali značajnu ulogu tijekom stvaranja i postavljanja prvih dinastija vladara ujedinjenog Egipta. Malo po malo Horus postaje jedini simbol vladara (faraona) ujedinjenog Egipta. Upravo ovdje nastaje spor o pravo na prijestolje, ali je teško prepoznati da li se radi o Horusu – Uru ili Horusu mlađem (sinu Izidinom). Kasnije je taj drevni spor lakše raspoznati i doista se radi o sporu Horusa mlađeg i Seta. No, tijekom prve dinastije Horus – Ur i Set nazivani su nebui (što označava dva vladara, dva faraona). Tako je tijekom krunidbe faraona na mnogim zapisima (reljefima) zapisano (zabilježeno) kako dva boga (Horus – Ur i Set) polažu zajednički krunu na glavu faraona. Što jasno govori da su kao takvi prikazivani kao ujedinitelji Egipta i tim činom oni simbolično povezuju Gornji i Donji Egipat. U jednom opisu gdje je opisana borba Hurusa – Ura i Seta može se pronaći slijedeće: tijekom žestoke borbe Horus – Ur kastrirao je Seta, ali mu je Set izbio jedno oko. (Athumanunhu se sve više čini da ta kastracija Seta, zapravo simbolizira istrebljenje ili zatiranje loze faraona s juga (Gornji Egipat). Opet stariji oblici mitova u drevnoj egipatskoj mitologiji govore da je Ra jako teško odlučio između Seta i Horusa – Ura, pa Set mu je bio sin, ali i veliki ratnik koji je uspješno vodio bitke sa Ra - ovim protivnicima. Napokon, pretjerano hvalisanje i svađa sa svima koštalo je Seta mjesta u Sunčevoj barki od 'milijun godina'. Ovakav postupak Raa jasno ocrtava da u drevnom Egiptu nema nezamjenljivih, pa makar to bili i bogovi veličanstveni ratnici kao što je bio Set. Ozirijanski mitovi jasno govore da je Set ubio svog brata Ozirisa, ali teško je dokučiti zašto je to on uradio. Prema jednom zapisu Set to čini jer je Geb svu vlast predao Ozirisu, ali po drugoj to je nešto drugačije opisano. Geb je najprije Donji Egipat povjerio Ozirisu, a Gornji Egipat Setu, ali kako se Set pokazao kao loš vladar Geb mu oduzima titulu i cijeli Egipat povjerava samo Ozirisu. No, iz oba zapisa jasno je vidljivo da je Set ubojica i uzurpator, a kamo je nestala njegova hrabrost i poštenje velikog ratnika s pramca Sunčeve barke od milijun godina, Athumanunh nije mogao nigdje pronaći. Izgubivši počasno mjesto u Sunčevoj barci od milijun godina, Set gubi i status kraljevskog boga, postepeno gubi svoje uporište i u Gornjem Egiptu, pa odjednom postaje strašni i zli bog pustinje i stranaca koji iz nje dolaze. Odatle mu i onaj nezahvalan status zaštitnika divljih Hiksa, dugogodišnjih okupatora Donjeg Egipta. No, još jednom Set je tijekom 19. dinastije, u doba faraona Setia I. Ponovno zauzeo mjesto značajnog kraljevskog boga. Kasnije Set opet gubi status, a njegovi prikazi na reljefima prepravljeni su u boga Tota. Najveću degradaciju Set je doživio u doba 26. dinastije kada je Set personifikacija svih zala i praktički je izjednačen s Apofisom (zakleti i iskonski neprijatelj boga Ra koji ga iz zasjede vreba svakog jutra, a baš protiv Apofisa Set se borio hrabro i veličanstveno u doba kada je bio u Sunčevoj barci od milijun godina). Kasnije Set dolazi u sukob i s Horusom – p – khartom, mlađim Horusom, sinom Izidinom i nećakom svojim. U tim bitkama Set je opet snažan i hrabar ratnik, ali ratnik zla, noćni lovac koji vreba svoju sestru Izidu i zagorčava joj život nakon smrti (ubojstva) njezinog supruga boga Ozirisa. No, ni ovdje Set nema sreće, jer velika je većina bogova iz Sunčane barke od milijun godina na strani malog Horusa i samo je pitanje vremena kada će doživjeti još jedan poraz.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:39 pm

Egipatske kozmogonije


Ptah – bog otac svih očeva

Ptah kojega su drevni Egipćani u zapisima ponekad opisivali kao božanskog zanatliju kojemu nije bilo premca među bogovima. Egipatska kozmogonija Men – Nefer (Memfis) u kojoj se spominje kult boga Ptaha koji je mnogo stariji od povijesnog doba i bog Ptah je bio značajan bog u gradu Men-Neferu mnogo prije nego je taj grad postao prijestolnica ujedinjenog Egipta. Ptah pripada krugu solarnih (sunčanih) božanstava i personifikacija je mladog izlazećeg Sunca, a i značenje hijeroglifa koji se nalaze u imenu njegovom o tomu jasno govore. Korijen drevne egipatske riječi koja označava boga Ptaha je p t h (biti otvoren, onaj koji započinje nešto) ili jednostavno otvarač – dakle Ptah je taj koji otvara ili započinje dan. No, Ptah nikada nije plovio Sunčevom barkom u kojoj su se nalazili Amun, Ra i Khepera. Ptah ima svoju barku u kojoj on plovi sam u nekoliko obličja. Najpoznatije obličje je obličje Ptah – Seker. Kako je Seker drevni egipatski bog tame (stanovnik tame) tako sada lako možemo prepoznati drevni naum Egipćana koji su jednostavno spojili božanskog zanatliju i božanskog stanovnika zagrobnog svijeta. Dakle imamo boga koji je zapravo božanski zanatlija i klesar svega što postoji, a u spoju sa Sekerom on oblikuje i tijela u kojima će pokojnici dosegnuti vječnost. Ponekad drevni bi Egipćani Men-Nefer nazivali i Het – Ka – Ptah (Kuća Ptahovog Ka), a veliki pogrebni kompleks nedaleko Memfisa nazvan je Saakara. Kao najvjerniji pomagač Ptaha pojavljuje se Khnum bog koji je stvorio ljude i životinje na svom grnčarskom (lončarskom) kolu. Izgled Sekerove barke ili kako su je drevni Egipćani nazivali Hennu bio je slijedeći: na pramcu se nalazila glava nekevrste gazele ili divokoze, a ponekad glava bika, ili pak samo rogovi. Na sredini barke postavljen je zatvoreni sarkofag na kojem je sokol sa zaštitnički raširenim krilima. U sarkofagu je mrtvo tijelo Sunca – Auf. Postoji još jedna veza Ptaha s još jednim drevnim božanstvom koje se naziva Tenen. Ptahova družica i pratilja je strašna božica Sekhet koja mu je rodila sina Nefertuma koji pak ima sve osobine mladog Atuma. Eto, tu se krug zatvara i drevni su kultovi opet povezani znalački onako kako su to činili samo drevni Egipćani. Kada bi trebali priječi na novi oblik božanstva, stari ne bi posve odbacili već bi ga povezali s novim i tek onda bi svećenici mogli pristupiti obnašanju svakodnevnog obreda.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:39 pm

Apep – dvostruki zlikovac

Apep, zakleti neprijatelj boga Ra, imao je mnoga obličja, a samim time i mnoga imena. Evo nekih od tih imena: Tutu – dvostruki zlikovac, Hau-hra – lice okrenuto unatrag, Hemhemti – rikač, Ketu – zločinac, Amam – gutač, Saatet-ta – mračitelj Zemlje, Iubani, Hermuti, Karuememti, Unti, Hesef-hra, Sehem-hra, Hak-ab, Nai, Uai, Beteshu, Harebutu … i još mnoga, mnoga druga strašna imena kojima su drevni Egipćani nazivali nevolju, zlo, bolest, nesreću …Ovoga đavola koji se krio u gromu, oluji, kiši, magli, oblaku …i koji je podmuklo vrebao 'barku od milijun godina' odlučno bi napala i borila se s njim četiri snažna mornara iz Raove božanske posade. Na slici gledano s lijeva na desno to su: Mahaf – vješti božanski kormilar koji je znalački upravljao Raovom barkom, Sia – um (anđeo percepcije, anđeo koji opaža i shvaća), Shay – sudbina (anđeo sudbine) i najopasniji i najsnažniji među njima, Mehen - božanski ratnik i istinski branitelj (zamijenio je Seta na pramcu barke) Sunčanog broda – barke od milijun godina.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:39 pm

Khepera – Ra – Atum

U ponekim drevnim tekstovima koje su ispisali drevni egipatski pisari spominje se paut – eneada ili zajednica od devet bogova koji su u Anuu. Athumanunh Vam je već prije objasnio da se radi o Heliopolskoj kozmogoniji, ali ponekad u nekim drevnim zapisima pojavljuje se ta zajednica bogova iz Anuua kao veliki paut od jedanaest božanstava. Ovo se vrlo lako da objasniti ako se prisjetimo da su drevni Egipćani ponekad znali proglasiti božanstvom različito obličje jednoga te istoga boga, ili pak različite faze u njegovu životu. To se upravo dogodilo kada su oni Sunce na izlasku nazvali bogom Kheperom – praiskonskim bogom koji je u sebi nosio klicu života i koji samo što nije izronio iz kaosa nepregledne vodene mase nazvane Nun, snažno i moćno Sunce u podne nazvali su oni bogom Ra – bog koji dolazi iz tako dalekog doba da mu je značenje nepoznato i na kraju Sunce na zalasku nazivali su Atum – onaj koji dovršava dan, da bi se ujutro probudio kao Ptah – onaj koji započinje dan. Dakle, ako se vratimo drevnoj priči Egipćana jasno je vidljivo da se Atum razvio iz obličja boga Khepera koji je nosio u tamnim vodama Nuna klicu života, te da je Atum stvoritelj bogova i ljudi. Na kraju kada se u 'barki od milijun godina' pojavi jedan od ovih obličja bogova nitko ne nedostaje, jer drevni su Egipćani pojavom jednog od obličja narečenih bogova smatrali da su s njim nazočna i ona druga dva obličja. Na slici Athumanunh Vam je prikazao sva tri obličja drevnog egipatskog sunčanog božanstva koje je zapravo jedan bog u tri obličja, ili u tri faze svog života.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:40 pm

Tajna Božje žene

Drevni su Egipćani vjerovali da je njihov faraon živi bog na zemlji. On je taj kojeg na svojim drevnim prikazima prikazuju kako izvodi rituale posvećene bogovima, ipak to faraon ne čini svaki dan već je on za to zadužio (ovlastio) svoje svećenike. Ipak, jednom na godinu faraon je morao potvrditi svoju legitimnost i narodu pokazati da doista vlada kao bog. To je činio izvodeći jedinstven obred u kojemu nije smio sudjelovati čak ni njegov vrhovni svećenik. Svake godine, u doba poplave, faraon je plovio Nilom, krenuvši iz kraljevske palače u Memphis ploveći deltom rijeke Nil. Amunov kip bio bi iznesen iz svetišta u Karnaku, umotan u platno i stavljen na kraljevsku barku. Drevni Egipćani bi se sakupljali uz obalu Nila i promatrali kako faraon prati skriven lik boga Amuna sve do ulaza u manji hram koji se nalazio tri kilometra uzvodno, u Luxoru. Nitko osim faraona i njegove supruge nije poznavao točnu prirodu obreda koji se izvodio, ali svi su znali da se faraon na kraju ponovno pojavljuje u božjem obličju. U Luxoru bi se faraon, njegova supruga i Amunov kip sklanjali u malu i mračnu odaju koja se nalazila u stražnjem mjestu hrama. Možemo samo nagađati da je ritual u hramu prikazivao kraljevo začeće i Božansko rođenje. No, je li tijekom toga tajnog obreda dolazilo i do seksualnog kontakta faraona i njegove supruge pratiteljice, ili je sve bilo tek simbolično, Athumanunh ne zna, no, siguran je da je posljedica tog rituala bilo ponovno stvaranje kraljeva prava na vlast i oživljavanje njegove kraljevske moći koju je imao nad narodom. Amun ga je tu još jednom prihvatio i predstavio narodu kao svog legitimnog nasljednika i predstavnika na zemlji. Evo, to je obred koji postoji zapisan i opisan na drevnim papirusima, a zapravo to je davno prije mitološko stvaranje Svijeta bogova i ljudi. Za razliku od ovog rituala, onaj koji se provodio svakodnevno, a provodili su ga svećenici u faraonovo ime, izgledao je vjerojatno drugačije i nikada ga drevni Egipćani nisu zapisali. Tijekom tog tajnog obreda posebnu ulogu imala je vrhovna svećenica koju su nazivali 'Božjom ženom', te njezina skupina glazbenica. Kako bi se shvatila uloga 'Bože žene', treba navesti i njezin drugi naziv, a to je 'Božja ruka'. Ako se vratimo na mit o stvaranju, gdje Stvoritelj stvara cijeli Svijet onanirajući rukom, postaje jasno gdje je uloga njegove žene. U drevnom je Egiptu riječ ruka ženskog roda. Drevnim Egipćanima je zato bilo vrlo lako odvojiti je od Stvoritelja i prikazati je kao drugo božanstvo - kao božicu družicu. Njezina temeljna zadaća bila je poticati Boga na stalno obnavljanje čina stvaranja kako bi jednom pobijeđeni kaos i uređeni Svijet nastavio postojati i kako ga kaos ne bi opet nadvladao. Zvuk glazbe je u tim ritualima 'Božje ruke' imao ključnu ulogu. Drevni su Egipćani svoje kipove smatrali živima, pa su ti kipovi onda mogli i čuti glazbu. 'Božja ruka' odnosno 'božja žena' počela bi ritmički udarati rukama i plesati, a glazbenice bi tada na benetu – egipatskoj harfi označenoj njezinim posebnim znakom, počele svirati svete pjesme o božici plodnosti Hator. Uz miris tamjana i ples tih lijepih žena ti bi zvukovi trebali udobrovoljiti boga i potaknuti ga na ponovno sjećanje (uprizorenje) čina stvaranja Svijeta. Athumanunh opet ne zna je li taj dio obreda i ta stimulacija kasnije opet poprimala seksualne kontakte, ali svi su nakon tog rituala i obreda bili uvjereni da je bog spreman na novo stvaranje života.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:40 pm

Oziris i Anubis (Anpu)

Kad je, veličanstveni ratnik s pramca 'barke od milijun godina' zastranio i postao strašni noćni lovac, Set pronašao skriveni Ozirisov sarkofag, on ga otvori i rastrga tijelo bratovo na četrnaest dijelova koje razbaca na sve strane drevnog Egipta. Kad je Izida to saznala ona krene u potragu za razbacanim dijelovima tijela svojega muža, te ih je pronašla trinaest. Nedostajao je samo falus kojeg je Set bacio u rijeku, a tamo ga je pojela riba Abt. (Egipćani još i danas izbjegavaju jesti meso ove vrste ribe) Izda je znala magiju kojom je mogla oživjeti Ozirisa, ali to nije mogla dok njegovo tijelo nije bilo ponovno sastavljeno i na dostojan način balzamirano. Bio joj je potrebit bog Anubis, sin njezine sestre Neftide koja je cijelo vrijeme dijelila tugu i bol Izidinu. Naravno da je Anubis pristao da to učini, makar se tim postupkom svrstao na stranu skupine bogova koji su otvoreno bili protiv Seta. Kada je Anubis besprijekorno sastavio tijelo Ozirisa, a falus je nadomješten zlatnom zamjenom, Izida je mogla svoj naum provesti u djelo. Međutim, Rau se nije dopalo da Oziris bude zauvijek mrtav, pa ga on poziva k sebi. (U ovom dijelu egipatska mitologija poklapa s drevnom egipatskom Knjigom mrtvih) Koliko je Oziris bio moćan bog dokazuje i to da se on jedini od bogova susreo 'oči u oči' s moćnim Ra, a koliko je bio u tijesnom srodstvu s čovjekom dokazuje da se pred Raom pojavio u svom ljudskom obliku s bijelom krunom Egipta. Himna Ozirisu išla je nekako ovako: 'Neka ti je slava, o, Ozirise veliki bože Abidosa, kralju neprolaznosti, gospodaru vječnosti koji u postojanju svome prolaziš kroz milijune godina. Ti najstariji sin utrobe Nutine, gospodaru dične bijele krune, prinče bogova i ljudi primi hekau i bič i dostojanstvo svojih božanskih otaca. Neka ti bude zadovoljno srce koje u brdima Amenteta (Skriveni svijet kamo odlaze duše mrtvih koje čekaju da se pojavi Barka zalazećeg Sunca Ra – Amuna, pa oni koji znaju potrebite magijske riječi – hekau – i sahranjeni su uz odgovarajuće obrede, mogu se ukrcati na Amunovu barku i moći će uskrsnuti – krenuti na put preobražaja i vječnog postojanja.) boravi jer sin ti je Horus na prijestolju tvome utvrđen. Izida te u miru grli i tjera zloduhe s ušća staza tvojih. Ti lice svoje Amentetu okrećeš, a mrtvi ustaju da te vide, zrak udišu i u lice te gledaju kad sunce na obzoru svome izlazi. Srca su im mirna jer u tebe gledaju, o, ti koji si vječnost i neprolaznost.' Ovo jasno daje do znanja da su ideje o besmrtnosti i uskrsnuću drevnih Egipćana utjelovljene u jednom bogu, bogu Ozirisu.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
avatar

Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 44
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   Uto Nov 13, 2007 9:40 pm

Oziris i Izida – djeca Nutina i Gebova

Izida i Oziris beskrajno su ljubili jedno drugoga, baš poput njihovih roditelja Nut i Geba. Neftida je mrzila Seta i ona je ljubila potajno Ozirisa. Set, veličanstven ratnik s pramaca 'barke od milijun godina', svake bi noći odlučno i hrabro napao neprijatelja Raovog, moćnog Apepa (Apofisa) i do jutra bi ga pobijedio. Svi su slavili moćnog noćnog ratnika Seta, ali ga Neftida nije voljela već je potajno ljubila Ozirisa. Set je postajao sve ljubomorniji na brata svoga Ozirisa, pa kad otac njihov, moćni Geb, vlast svoju preda Ozirisu sinu svom starijem, Set je bio shrvan i povrijeđen do bola. Dok je pravedni Oziris, a nakon što je postao kralj Egipta, vladao mudro s Izidom, ženom svojom, te se svojski trudio da ljude pouči zakonima, uzgoju biljaka i životinja, te štovanja bogova, Set brat njegov u potaji pripremao je ubojstvo Ozirisovo. Set u potaji izmjeri tijelo Ozirisovo i dade načiniti prekrasni pogrebni sarkofag. Priredi Set tako gozbu bogatu i pozove na nju sve bogove i božice. Pohvali se Set predivnim sarkofagom i obeća da će ga pokloniti onome kojemu će najbolje pristajati. Redom su bogovi lijegali u sarkofag, ali nikome on nije odgovarao. Na kraju red je došao na Ozirisa pravednog. On legne u sarkofag i sarkofag mu točno bi po mjeri. No, ratnici strašni Setovi brzo zabiju čavlima sarkofag i bace ga u Nil. Kad je Izdida saznala što se dogodilo njezinom voljenom suprugu, ona odreže prelijepe duge kose svoje i odjene ruho žalobno, pa krene tražiti sarkofag Nilom. Nitko Izidi nije znao reći gdje je sarkofag s mrtvim tijelom Ozirisovim, sve dok ona nije naišla na skupinu djece koja su se igrala pored rijeke. Djeca Izidu upute na mjesto na kojem je bio sarkofag. Izida prenese sarkofag s mrtvim Ozirisovim tijelom, a pomogne joj sestra njezina Neftida. Neftida pozove sina svojega Anubisa i zatraži od njega da balzamira tijelo Ozirisovo. Prije nego je Anubis započeo obred balzamiranja, Izida gospodarica magije pretvori se u kopca ptičara i udahne na trenutak život Ozirisu, upravo toliko koliko je bilo potrebito da s njim začne dijete, sina osvetnika njihovog, malenog Horusa.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Egipatska mitologija   

Nazad na vrh Ići dole
 
Egipatska mitologija
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
HIPERION :: DRUŠTVO :: ASTROLOGIJA i MITOLOGIJA-
Skoči na: