HIPERION

Samo opušteno i budi ono što jesi
 
PrijemPrijem  PortalliPortalli  KalendarKalendar  Često Postavljana PitanjaČesto Postavljana Pitanja  TražiTraži  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  

Delite | 
 

 Dubrovnik

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
vedrana_zg
Srce foruma
Srce foruma


Ženski
Broj poruka : 11516
Godina : 38
Location : Zagreb
Datum upisa : 14.11.2007

PočaljiNaslov: Dubrovnik   Pet Jan 16, 2009 6:01 pm

Dubrovnik je grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske

Zemljopisni položaj
Koordinate: 42°38'26" s.z.š., 18°06'35" i.z.d.
Površina: 143,35 km2
Dubrovnik se nalazi na južnom Jadranu. Grad se razvio na istočnoj obali Jadranskog mora, gdje prestaje niz jadranskih otoka i počinje otvoreno more. Leži na južnim padinama i u podnožju brda Srđ. Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250 km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta Prevlaka na istoku.


Klima
Srednja godišnja temperatura: 16,4 °C
Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca (siječanj): 7,9 °C
Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca (kolovoz): 24,2 °C
Salinitet mora: 38 ‰
Ima više od 250 sunčanih dana u godini. Srednja godišnja temperatura je 16,4 °C, a ljetna 26 °C. Snijeg i niske temperature prava su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je siječanj, a najtopliji kolovoz. Sezona kupanja traje od travnja do listopada. U godini ima 109 kišnih dana, a ljeti smo 14. Grad od bure štiti brdo Srđ, od udara juga otočić Lokrum

Gradske zidine i utvrđenja

Tvrđava LovrijenacGradske zidine - građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su utvrdama.
Kula Minčeta - utvrda na sjeveru gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je 1464. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i Juraj Dalmatinac. Povod za izgradnju bula je vijest o padu Carigrada 1453. godine.
Kula Bokar - utvrda na zapadu gradskih zidina, naziva se i Zvjezdan, građena je od 1461. do 1463. prema projektu firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija.
Utvrda sv. Ivan - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz 16. stoljeća. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
Tvrđava Lovrijenac - utvrda koja se nalazi kraj vanjskih zapadnih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnije kao povijesni simbol otpora Mletačkoj republici. šire poznata kao Gibraltar Dubrovnika.
Tvrđava Revelin - utvrda na istoku gradskih zidina. Građena je 1462. godine pred turskom opasnošću.
Gradska vrata od Pila - zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su 1537. godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.
Gradska vrata od Ploča - istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz 15. stoljeća.

Crkve i samostani

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na neboKatedrala - posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu 1667. godine. Sadašnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, križeve, crkveno posuđe i slike talijanskih (Tizian, Raffael i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.
Crkva sv. Vlaha - izgrađena je na mjestu romaničke crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru 1706. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do 1715. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Vlaha od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz 15. stoljeća. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667.
Franjevački samostan i crkva Male braće - potječu iz 14. stoljeća. Vrata crkve su nasvođena raskošnim gotičkim portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz 1360. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz Bara. U sklopu samostana od 1317. godine do danas djeluje ljekarna, treća po starosti u Europi.
Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika - građeni u 14. stoljeću. Južni portal izradio je kipar Bonino iz Milana 1419. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića, veliko oslikano raspelo Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.
Isusovački samostan i crkva sv. Ignacija - barokne građevine iz 17. i 18. stoljeća. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište "Collegium Ragusinum".
Samostan sv. Klare - izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je 1434. godine otvoreno prihvatilište za napuštenu djecu.
Crkva sv. Josipa - sagrađena je 1667. godine na mjestu, u potresu, srušene crkve sv. Jakova.
Crkva sv. Nikole - iz 11. stoljeća, jedna od najstarijih sačuvanih crkvi u gradu.
Crkva sv. Spasa - iz 1520. godine, ostala je neoštećena u velikom potresu 1667. godine. Ova renesansna crkva djelo je korčulanskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa 1520. godine.
Crkva sv. Roka - renesansna crkva iz 16. stoljeća.
Crkva sv. Marije - u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara "Poliptih" Lovre Dobričevića i "Triptih" Nikole Božidarevića.
Sinagoga - jedna od najstarijih u Europi s počecima u 14. stoljeću.
Srpska pravoslavna crkva - izgrađena 1877. godine
Mesdžid - islamski vjerski objekt u ulici Mihe Pracata.

Palače

Knežev dvorKnežev dvor - nekada je bio sjedište vlade i kneza Dubrovačke Republike, danas je Kulturno-povijesni muzej.
Palača Divona, tj. Sponza - gotičko- renesansna palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića.
Palača Skočibuha (Restićeva 1) - vrhunska patricijska palača, danas zanemarena.
Palača Stay (ul. Između Polača 9-11) - pogođena u ratu 1991., predviđena za obnovu.
Palača Isusović-Braichi (Prijeko 24) - jedan je od najljepših primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.
Palača Ranjina (Ul. braće Andrijića 10) - gotičko-renesansa palača građena je krajem 15. stoljeća i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.
Palača Sorkočević (Držićeva poljana 3) - građena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
Palača Pucić (Od puča 1) - barokna palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel [4] [5].
Palača Trifoni-Đorđić (Od puča 17, Široka 5) - predviđena za obnovu.

Ljetnikovci
Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu - izgrađen je u vremenu od 1472. do 1535. godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na lapadskoj obali, okrenut prema zaljevu Gruž.
Ljetnikovac Bunić-Kabužić na Batahovini - izgrađen je u 16. stoljeću. Značajan je po glavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.
Ljetnikovac Stay na Batahovini - obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.
Ljetnikovac Rastić u Rožatu, Rijeka Dubrovačka - zapušteni ljetnikovac građen u drugoj polovici 16. stoljeća.
Ljetnikovac Klementa Gučetića u Obuljenom - građen od 1575. do 1581. godine, danas zapušten [6].
Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu - ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke. Obnavljan od 1938. do 1941. godine.
Ljetnikovac Crijević-Pucić na Gradcu - s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.
Ljetnikovac Pucić na Pilama - među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.
Ljetnikovac Bunić-Gradić u Gružu - gotičko-renesansni ljetnikovac.

Ostale znamenitosti
Velika i mala Onofrijeva česma - dvije fontane okruglog oblika i ujedno mogu služiti i kao spremnik za vodu. Na većoj voda teče iz figura 16 maskiranih likova. Graditelj je Onofrio della Cava iz Napulja.
Orlandov stup - kameni je prikaz legendardnog viteza Orlanda. Služio je kao mjesto na kojem su glasnici čitali obavijesti. Dugo vremena je bio jedini svjetovni spomenik u gradu.
Gradski zvonik - prvotni je izgrađen 1444. godine, a današnji je iz 1929. godine.
Sklop gradske vijećnice sa žitnicom i arsenalom - u području gradske luke. U arsenalu su se gradile i održavale galije.
Lazareti na Pločama - građevina koja je služila kao karantena, ispred gradskih zidina.
Groblje Boninovo - glavno gradsko groblje.

Kultura

Sveti Vlaho, zaštitnik Dubrovnika
Festivali

Dubrovačke ljetne igre
Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1949. godine. U jedinstvenom ambijentu zatvorenih i otvorenih scenskih prostora renesansno-baroknog grada Dubrovnika u vremenu od 10. srpnja do 25. kolovoza održavaju se brojne glazbene, dramske i plesne priredbe. Okosnica festivala su djela Marina Držića, Ivana Gundulića, Ive Vojnovića, Williama Shakespearea, Carla Goldonija, grčkih tragičara i dr. Glazbeni dio programa predstavlja najboljih domaće skladatelje, soliste i orkestre te njihove strane goste. Prikazuju se i opere, naročito komične.


Festa Sv. Vlaha
Detaljniji članak o ovoj temi: Sveti Vlaho i Dubrovnik


Štovanje sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog blagdana 3. veljače, kada su ljudi masovno dolazili u grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svima sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.


Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"
Detaljniji članak o ovoj temi: Julian Rachlin i prijatelji


To je festival komorne glazbe koji se od 2000. godine tradicionalno, krajem ljeta odvija na pozornici u atriju Kneževog dvora. Na festivalu uz utemeljitelja festivala, poznatog violinista i violista Juliana Rachlina nastupaju brojni poznati svjetski glazbenici.


Filmski festival Libertas
Libertas Film Festival započeo je 2005. s idejom, da se festivalska kulturna ponuda Dubrovnika proširi i filmskom. Festival se odvija tijekom ljeta, a na reportoaru se prikazuju igrani i dokumentarni filmovi nezavisnih produkcija posvećeni promociji slobode iz zemalja diljem svijeta. U natjecateljskom dijelu izabrani filmovi bore se za nagradu Dubravka koju dodjeljuje stručni žiri u kategorijama najbolji igrani film, najbolji dokumentarni film i najbolji kratki film. Film najbolje ocijenjen od strane publike dobiva posebnu nagradu publike.

Projekcije se održavaju u dubrovačkom kinu Sloboda, gradskom kazalištu Marin Držić, obnovljenom ljetnom kinu Jadran unutar dubrovačkih gradskih zidina i ljetnom kinu na krovu tvrđave Revelin [7].


Dubrovački međunarodni filmski festival
Dubrovnik International Film Festival (DIFF) je međunarodni filmski festival koji se u Dubrovniku održava od 2003. godine. Projekt je započet kao inicijativa međunarodne organizacije Dubrovnik Film Institut. Festival je natjecateljskog karaktera. Stručni žiri dodjeljuje nagrade DIFF-a u kategoriji igranog, dokumentarnog i kratkog filma. Osim tih nagrada dodjeljuju se i nagrada publike za najbolji film festivala, nagrada Libertas za životno djelo i nagrada Argosy za izvanredan pojedinačni doprinos u području filmskog stvaralaštva [8].


Karantena
Festival suvremenih scenskih umjetnosti Karantena iniciran je 1997. od strane Art radionice Lazareti, dubrovačke udruge koja u svojim kontinuiranim programima želi stvoriti kulturni centar u kojem bi se posjetioci mogli upoznati sa suvremenim umjetničkim izričajem. Festival donosi različita oblike suvremenog alternativnog umjetničkog izražavanja od raznovrsnih performansa, multimedijalnih instalacija te suvremenih plesnih, glazbenih i scenskih radova. Festival od svog početka ima međunarodni karakter te pored domaćih umjetnika na njemu sudjeluju i brojni gosti iz inozemstva.


Kazalište Marin Držić
Dubrovnik je u svojoj povijesti imao bogatu kazališnu tradiciju, brojne pisce, glumce i pozornice. Gradsko kazalište Marin Držić s vlastitim umjetničkim ansamblom osnovano je krajem 2. svjetskog rata. Na svom repertoaru teži uprizorenju djela starih dubrovačkih i drugih zavičajno, tematsko i jezično bliskih autora, uz povremene odmake u smjeru suvremenijih tema. Kazalište povremeno svoja djela prikazuje u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara te gostovanja u drugim gradovima.


Dubrovačka književnost

Naslovnica knjige Ivana Gundulića "Suze sina razmetnoga" iz 1622. godine.Književnost grada Dubrovnika u velikoj je mjeri utjecala je na razvoj hrvatskog književnog jezika. Ljudevit Gaj i ilirci izabrali su jezik u djelima Ivana Gundulića i kasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni jezik. Dubrovačka književnost bila je vrlo opsežna u odnosu na broj stanovnika. Sačuvan je mali dio, jer je tiskarski stroj bio teško dostupan i jer velik broj djela poput ljubavne poezije nije bio namijenjen širokoj publici. Neke knjige ostale su u rukopisima ili ih znamo samo po imenima. U 16. stoljeću, Dubrovčani su tiskali samo 12 knjiga, od kojih su 7 bile vjerske. Prva dva znamenita dubrovačka pisca su Šiško Menčetić i Džore Držić, koji su pisali pod utjecajem Francesca Petrarce. Njihove pjesme su objavljene u Ranjininom zborniku, u kojem je bilo čak 820 pjesama, ali original nije sačuvan. Istaknut je bio Mavro Vetranović, koji je pisao pjesme, drame i domoljubna djela. Jedan od najistaknutijih i najpopularnijih dubrovačkih književnika je Marin Držić. Napisao je velik broj vrijednih pastoralnih drama i komedija, među kojiam se ističu "Dundo Maroje", "Skup" i "Novela od Stanca". Već u Držićevo vrijeme, postojale su glumačke družine, koje su izvodile njegova djela. U Dubrovniku je postojala i humanističko-latinistička književnost čiji su predstavnici bii Ilija Crijević, Jakov Bunić i dr. U 17. stoljeću pojavio se Ivan Gundulić, koji predstavlja vrhunac dubrovačke književnosti sa svojim epom "Osmanom", pastoralnom dramom "Dubravkom" i religioznom poemom "Suze sina razmetnoga". U "Dubravki" slavi ljubav prema slobodi: “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!”. Poslije Gundulića značajan je Ivan Bunić Vučić, koji je pisao pastoralne i religiozne pjesme. Dramski pisac Junije Palmotić temeljio je pisanje na klasičnim uzorima, pokazivao je mentalitet društva u kojem je živio i obogatio je dubrovačko kazalište svoga vremena
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
vedrana_zg
Srce foruma
Srce foruma


Ženski
Broj poruka : 11516
Godina : 38
Location : Zagreb
Datum upisa : 14.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Dubrovnik   Pet Jan 16, 2009 6:02 pm

Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
vedrana_zg
Srce foruma
Srce foruma


Ženski
Broj poruka : 11516
Godina : 38
Location : Zagreb
Datum upisa : 14.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Dubrovnik   Pet Jan 16, 2009 6:02 pm

Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
vedrana_zg
Srce foruma
Srce foruma


Ženski
Broj poruka : 11516
Godina : 38
Location : Zagreb
Datum upisa : 14.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Dubrovnik   Pet Jan 16, 2009 6:02 pm

Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
vedrana_zg
Srce foruma
Srce foruma


Ženski
Broj poruka : 11516
Godina : 38
Location : Zagreb
Datum upisa : 14.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Dubrovnik   Pet Jan 16, 2009 6:03 pm

Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
vedrana_zg
Srce foruma
Srce foruma


Ženski
Broj poruka : 11516
Godina : 38
Location : Zagreb
Datum upisa : 14.11.2007

PočaljiNaslov: Re: Dubrovnik   Pet Jan 16, 2009 6:03 pm

Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Dubrovnik   

Nazad na vrh Ići dole
 
Dubrovnik
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
HIPERION :: HRVATSKA :: DALMACIJA-
Skoči na: